Play Close
SNAGA DOGAĐAJA – ŽELJA ZA NOVIM ISKUSTVIMA SAVLADALA IZAZOVE

U izazovnim vremenima koja su donela brojna ograničenja, produkcija događaja je nastavila da se oslanja na tzv. totalno iskustvo, odnosno plasiranje sadržaja kroz aktiviranje svih čula. Upravo se potreba za ovakvim iskustvima pokazala kao neizostavna u vremenu koje je kreativce i organizatore događaja primoralo na prilagođavanje i transformaciju. Ljudi su se vratili događajima, a njihova snaga i značaj omogućila je da cela industrija ponovo oživi i krene „punom parom“ napred.  

 

Vodeća regionalna agencija u oblasti live komunikacija i experience design-a M2Communications, pored brojnih aktivnosti, za časopis Business & Luxury, izdvaja tri projekta koja su na polju event organizacije obeležila ovu godinu.

 

 

Agenciji M2Communications poveren kreativni koncept i izvršna produkcija najvećeg političkog skupa u svetu ove godine

 

Beograd je 11. i 12. oktobra bio mesto susreta preko 100 stranih delegacija, među kojima su i šefovi država i diplomatija, obeležavajući 60. godišnjicu osnivanja Pokreta nesvrstanih.

 

Art direkcija 60. godišnjice zasnovana na motivima vodenih boja, koje su pretapanjem i menjanjem kolorita dočarale priču o nastanku Pokreta nesvrstanih, istoriji i simbolima, kao i ciljevima kojima streme u budućnosti. Posebnu pažnju privukla je impresivna instalacija cveća i žive prirode u glavnoj hali, na površini od čak 220 kvadratnih metara.

 

 

„The Lightwave“ festival svetlosti u realizaciji M2Communications i Luštica Bay

 

Ovogodišnje leto u marini Luštica Bay zasigurno je obeležio festival svetlosti „The Lightwave“. Tokom avgusta, gosti Luštice mogli su da prisustvuju spektaklu koji je projektovan sa svetionika i lukobrana marine pretvarajući naselje u svetlosnu pozornicu. Pored svetlosnih efekata, dužinom cele promenade postavljene su „photo op“ instalacije poput anđeoskih krila, svetlosnih „gnezda“ i brodića u čuvenoj pećini na ulazu u marinu koji su upotpunili ceo doživljaj. Ovaj letnji svetlosni šou bio je omiljena manifestacija koju su turisti ove godine rado iznova posećivali.

 

 

Projekat A1 Kinoteka još jednom dao novi sjaj domaćem filmskom ostvarenju

 

Svečana projekcija restaurisanog filma „Sezona mira u Parizu“ održana je u septembru na Dunavu, ispred Silosa. M2Communications je kreativno osmislila i realizovala ovaj projekat od velikog značaja za filmsku industriju u Srbiji. Ceo ambijent bio je preuređen tako da odaje utisak kao da se nalazi u srcu Pariza. Francuski bistro, video maping na Silosima i zabavni program obeležili su premijeru ponovo oživljenog filmskog ostvarenja Predraga Golubovića iz 1981 godine.

DOGAĐAJI KOJI SU POKAZALI MOĆ TRANSFORMACIJE

Ova godina sigurno će se širom sveta pamtiti po mnogo čemu. Među stvarima za pamćenje biće svakako i otkazivanje velikih događaja koji predstavljaju okosnicu godišnjeg kalendara značajnih kulturnih manifestacija i festivala. Jedan od takvih događaja jeste i Kanski festival koji je prošao skoro neopaženo.

 

Prethodnih godina bili smo svedoci da su kanski laureati tokom godine bili obavezne filmske poslastice za pogledati na drugim festivalima i u bioskopima. Značaj Kanskog festivala potvrđen je još jednom i prošle godine kada je kanski pobednik film Parazit, južnokorejskog reditelja Bon Džon- houa osvojio Oskara, u kategorijama  za najbolji film i za najbolji film izvan engleskog govornog područja.

 

Godina bez Kanskog festivala?

 

Onima koji prate filmska dešavanja sigurno nedostaju ekskluzivni intervjui sa poznatim i rediteljima i glumcima u usponu, kadrovi mondenske Kroazete, crvenog tepiha i glamuroznih toleta koje vrlo često pomeraju modne granice.

 

Prolazilo je vreme, a pitanje održavanja ove manifestacije ostalo je da pomalo lebdi u vazduhu, sve dok francuska Vlada definitivno nije odlučila da zabrani javna okupljanja tokom čitavog leta. Tada je bilo svima jasno da će gradić na Azurnoj obali krajem maja i početkom juna prvi put od 1939. godine biti mirno mesto sa razglednice.

 

 

Kanski festival zamišljen je ne samo kao filmska smotra najboljih filmova iz celog sveta, nego i kao prema rečima Tijerija Fremoa, umetničkog direktora festivala događaj koji će privlačiti veliku medijsku pažnju u cilju veličanja filmske umetnosti, podsticati filmsku industriju širom sveta, postavljati globalne standarde i dati priliku malo poznatim umetnicima da prošetaju crvenim tepihom slavnih.

 

 

Zabrana okupljanja onemogućila je sve to. A onda je doneta važna odluka koja je pokazala svu veličinu i simboličku vrednost ovog festivala. Svi pristigli filmovi će proći zvaničnu selekciju odabranog žirija i imaće pravo da nose oznaku Zlatne palme u daljoj distribuciji.

 

Šta može bolje dokazati simboličku vrednost jednog događaja, od načina da se  ovako afirmiše jedna grana umetnosti?

 

U zvaničnom saopštenju dostupnom na sajtu festivala  Tjeri Fremo je istkao da ova godina pokazuje da je film kao sredstvo izražavanja življi nego ikada, pre svega po broju pristiglih radova autora.

 

Ukupan broj od 2.067 pristiglih  filmova iz celog sveta bio je rekordan ove godine, čime je prvi put u istoriji premašena brojka od 2000.

 

Takođe, do sada nije zabeležen tako veliki broj zemalja koje su imali svoje filmske predstavnike, kao ni  veliki broj autora žena (precizna statistika dostupna je na sajtu).

 

Direktor i članovi žirija Kanskog festivala, na čelu sa Spajk Lijem odlučili su se da i ove godine prionu na posao i obave selekciju filmova u novim uslovima – online i putem intenzivne komunikacije.

 

Filmovi Zvanične selekcije (njih 56) bili su dostupni od 29. maja do 7. jun na zvaničnom YouTube kanalu WE ARE ONE koji je nastao udruživanjem velikih filmskih festivala. Sav prihod prikupljen putem platforme biće doniran Fondu solidarnosti Svetske zdravstvene organizacije za borbu protiv pandemije korona virusa.

 

Virtuelni  Fashion week 

 

Još jedan događaj koji pomera granice u aktuelnom trenutku i još jednom dokazuje svoj značaj jest i Londonska nedelja mode (LFW), koja je prvi put održana 1984. na inicijativu Britanskog modnog saveta. Danas se LWF održava dva puta godišnje, u junu kada se predstavlja muška kolekcija i u septembru kada se predstavlja ženska.

 

Neka od imena koja su obeležila ovaj događaj su Vivijan Vestvud , Aleksandar Mekvin, i Stela Mekartni , a svoj debi imali su modeli koji su obeležili poslednju deceniju 20. veka kao što su Noami Kembl, Kejt Mos i Jasmin Le Bon.

 

 

Najmlađa nedelja mode, poznata po svojoj ekstravaganciji, političkoj angažovanosti i hrabrosti u eksperimentisanju i pomeranju granica u umetnosti i modi, ove godine sigurno će ostati upamćena i po hrabrosti u korišćenju digitalnih platformi i organizovanju virtuelne nedelje mode. Britanski modni savet objavio je vest da će ovogodišnji junski LWF biti digitalan i polno neutralan, odnosno da će biti predstavljena i muška i ženska kolekcija.

 

Karolin Raš izvršna direktorka Britanskog modnog saveta izjavila je da je bitno okrenuti se budućnosti i iskoristiti pravu priliku za inovaciju, promenu i saradnju. „Kreirajući platformu za nedelju mode, prilagođavamo digitalnu tehnologiju našim današnjim potrebama, ali i planiramo da je koristimo i u budućnosti. Dizajneri će imati priliku da dele svoje priče i plasiraju svoje kreacije široj globalnoj zajednici“.

 

Virtuelni događaj bio je dostupan na zvaničnom sajtu od 12. do 14. juna. Osim zakazanih dešavanja veb lokacija sadržala je odeljak Explore na kojem je bio dostupan sadržaj brendova partnera i medijskih kuća. Virtuelni showroom bio je dostupan kroz inovativnu platformu tehnološke kompanije Joor za veleprodaju u modnoj industriji, dok je Smarteezer omogućio tehnologiju za konvertovanje video zapisa u interaktivna iskustva i kupovinu. Takođe, prisutne su bile i dizajnerske stranice na kojima je omogućen uvid u rad svakog brenda sa kontaktima za prodaju. Londonska nedelja mode imala je i svoj precizan raspored streem-ova, tačnije intervjua sa poznatim kreatorima današnjice i podkasta.

 

 

Svi na catwlak!

 

Prvi put u istoriji na ovu manifestaciju pozvana je i publika na catwalk. Organizatori su se odlučili da podrže interaktivnost događaja tako što su pozvali široku publiku da se obuče u svoju najbolju modnu kombinaciju i podeli svoj catwalk sa haštagom #LFWCatwalkChallenge. Za svaki objavljeni snimak donirano je 5 funti Modnom fondu za borbu protiv COVID-19. Najbolji klipovi su izmontirani i prikazani u nedeljnom line up-u.

 

Londonski fashion week nije prvi u svetu koji se odvažio na organizovanje virtuelnih događaja. Pre Londona, i u Šangaju je organizovana virtuelna nedelja mode koja je imala poseban format See Now, Buy Now . Na taj način publici je omogućeno da kupi artikle sa modne piste putem telefona.

 

 

Ukupan profit je iznosio oko 2.8 miliona dolara. Tokio je organizovao prvi live stream  fashion week još u martu. Ipak, London je prvi evropski grad koji je usvojio digital only model za jednu važnu manifestaciju.

 

Baš kao i Kanski festival i Londonska nedelja mode dokazala je svoj značaj za kulturu. Potreba za ove dve manifestacije opstala  je i u krizinom trenutku. Svojim odgovorima na krizu one su pokazale koliko su živi događaji važni i na koji način se mogu transformisati i dopreti do šire publike bilo kada, bilo gde.

DIGITAL X: NOVA GENERACIJA DIGITALNOG ISKUSTVA

Novi kontekst poslovanja   

 

Šta se promenilo nakon pandemije i restriktivnih mera izolacije i kakve implikacije će te promene imati u budućnosti na ponašanje i način života, kao i kako se prilagoditi, su teme o kojima se danas najviše diskutuje.

 

Brojni marketinški stručnjaci govore o promeni ponašanja potrošača i dolaženjem u prvi plan vrednosti koje jedan brend nudi. Možda više nego ikada kontekst upravlja sadržajem. Takođe, govori se i o zadržavanju na nižim nivoima Maslovljeve hijerarhije potreba, što direktno utiče na promenu motivacije za neku akciju. Od brendova se zahteva da pokažu visok nivo samosvesti opravdanosti svog postojanja, tačnije da ohrabre, pomognu, olakšaju i dokažu da su prisutni i u izmenjenom kontekstu.

 

U danima izolacije, jedini način kako su oni zapravo bili prisutni u životima potrošača jeste putem digitalnih medija i platformi. Pa tako, osim što se donekle menja semantika brendova, svedoci smo da se drastično ubrzava i promena kanala komunikacije i način kreiranja iskustva.

 

Trenutna situacija ukazuje da ćemo sve više stvari nastaviti da radimo online, što direktno implicira da će brendovi sve više raditi na dizajniranju digitalnih platformi i kreiranju digitalnog, personalizovanog korisničkog iskustva. Razne aplikacije za održavanje online sastanaka pokazale su se kao dobra ad hoc rešenja i korisni alati u održavanju socijalnog kontakta uz fizičku distancu, u prvom talasu krize.

 

Sada se već nalazimo u nekom novom planetarnom trenutku. Tačnije, u svetu posle restriktivnih pandemijskih mera u kojem su i dalje prioriteti održavanje socijalne distance, ograničen broj ljudi na događajima, manji budžeti i oštre higijenske i sanitarne mere. Nova situacija, znatno ograničava event industriju i zahteva od experiential marketinga proaktivnost i novo promišljanje načina kreiranja iskustva.

 

U novom okruženju našli smo se i mi kao agencija i rešili da identifikujemo šta je klijentima trenutno najpotrebnije, ali i da razumemo kakve će tendencije biti u budućnosti. Tako je došlo do kreiranja novog vida digitalnih usluga u okviru novog sektora Digital X, koji se bazira na korišćenju punog potencijala nauke, tehnologije i kreativnosti.

 

 

From Live to Digital Experiences ili kako se u krizi kreiraju nove mogućnosti

 

Naša polazna ideja je da u novim okolnostima, sa jedne strane obogatimo realno iskustvo i dopremo do što šire publike, a sa druge da unapredimo digitalno iskustvo poboljšavanjem interakcije i veće angažovanosti ciljne publike na digitalnim platformama. Takođe, cilj nam je da svojim klijentima ponudimo bolje razumevanje podataka o njihovim potrošačima/korisnicima i upotrebimo ih za dizajniranje modela koje će kampanje učiniti efikasnijim, povećati prodaju, ojačati lojalnost i doneti bolje poslovne rezultate. 

 

U skladu sa tim, naša agencija pokrenula je novu diviziju pod nazivom Digital X u okviru koje razvijamo usluge kreiranja hibridnih/virtuelnih događaja, interaktivnih videa, razvoja virtuelnih showroom-ova, poslovnica i prostornih obilazaka, customer journey & data mapping i razvoja prediktivnih modela.

 

Misija Digital X divizije je da kreira nove prilike i podstiče dugorčno uspešnije poslovanje. Da strateškim pristupom i uz stalno usavršavanje, stvara ambijent koji klijentima i partnerima omogućava bolje razumevanje okruženja, parametara u digitalnom sistemu i tehnološkog trenutka u kome se nalaze. Digital X daje podršku u vremenu posle korone kroz jedinstvenost, efikasnost i new social digital impact, kao skup vrednosti koje tržište može da iskoristi i usmeri ka aktivnijem doprinosu zajednici.

 

Hibridni/virtuelni događaji

 

Hibridni i virtuelni događaji predstavlja interaktivno okupljanje velikog broj ljudi na mreži u ambijentu kreiranom u stvarnom i digitalnom svetu, uz podsticanje učesnika na interakciju.

 

Mogućnosti za kreiranjem sadržaja i storytelling-om u okviru hibritnog/virtuelnog event-a su izuzetno velike. Hibridni/virtuelni event može obraditi i bolje „fokusirati“ jednu temu sa kojom korisnici mogu da se povežu i da je komentarišu. Jedna od njegovih prednosti, osim okupljanja većeg broja, jeste i mogućnost angažovanja većeg broja influensera, performera, muzičkih zvezda i govornika sa kojima učesnici mogu stupiti u direktni kontakt, postaviti pitanje ili podeliti sa njima neku ideju. U hibridnom/virtuelnom događaju otvara se i mogućnost da neko od učesnika postane zvezda događaja u online uključenju, pokazujući svoj talenat ili predstavljanjem ideje.

 

 

Hibridni i virtuelni događaji imaju niz prednosti, od povezivanja većeg broja ljudi, preko smanjivanja troškova, do pouzdane metrike uspešnosti i posećenosti.

 

Produkcija ovakvih događaja postavlja nove standardne u event management-u i experiential marketingu i podrazumeva transformaciju događaja u online prenose uživo, odnosno streaming-e po uzoru na televizijske šou programe, konferencije ili druge vrste događaja.

 

Interaktivni video

 

Tim sektora Digital X bavi se i razvijanjem manjeg formata – interaktivnog videa. U svetu interaktivni videi već imaju svoju primenu naročito u okviru digitalnog marketinga i sada sve popularnije online kupovine (e-commerce.)

 

 

Interaktivni video je poseban format interaktivnog sadržaja koji omogućava korisniku da vodi i kreira priču po svom izboru. Tačnije, interaktivni video pruža korisniku mogućnost oblikovanja content-a i uključenost u dizajniranje svog korisničkog iskustva. Po svojoj prirodi on je u potpunosti okrenut korisniku i provocira njegovu dalju akciju. Osnovna postavka interaktivnog videa je kreiranje dobrog zapleta kako bi korisnik imao osećaj da je preuzeo glavnu ulogu u priči koju priča brend.

 

Ono što ga izdvaja od običnog reklamnog videa jeste odsustvo linearnog storytelling-a. Druga njegova karakteristika jeste gemifikacija sadržaja, koja podrazumeva da korisnik nešto mora da uradi, kako bi do nečeg došao ili nešto dobio. Dobar primer korišćenja virtulenih videa je u CSR kampanjama u kojim korisnici intervenišući u sadržaj doniraju sredstva za određenu namenu. Treća njegova karakteristika je da omogućava interakciju sa poznatim ličnostima sa kojima korisnici mogu stupiti u direktna kontakt. Korisnici mnogo bolje reaguju na ovakvu vrstu videa, češće su zainteresovani za preglede i mnogo više se zadržavaju. Upravo to daje mogućnost da se kroz kvalitetan i kreativan sadržaj ispriča priča o brendu i plasira željena poruka. Takođe, vrlo je zanimljiv za korisnika jer ga navodi da što više puta „odigra igricu“ i istraži sve mogućnosti. Svakako da jedan ovakav video ostavlja mnogo jači utisak, pa se samim tim i poruka brenda koju želimo da prenesemo duže pamti. Ovakav video predstavlja odličan content za online brend kampanju.

 

Nova generacija digitalnih usluga zasnovanih na podacima 

 

Drugu grupu novih servisa predstavljaju usluge razvoja prediktivnih modela i mapiranja customer journey-akoje se pre svega zasnivaju na analizi velikih i kompleksnih setova podataka.

 

Mapiranje customer journey-a predstavlja indentifikaciju na kojim sve mestima i kako korisnik ostvaruje interakciju sa određenom organizacijom. U sledećoj fazi prelazi se na mapiranje procesa kako bismo videli na koji način organizacija tu interakciju prevodi u sopstvene procese. Pored mapiranja customer journey-a proces čini i mapiranje employee journey-a, kako bi se uočilo na koji način i kako zaposleni ostvaruju interakciju sa organizacijom. Krajni rezultat je dizajniranje aplikacija, platformi i kanala koji unapređuju customer journey.

 

Proces kreiranja prediktivnih modela i mapiranje customer journey-a čini nekoliko koraka – dizajniranje, efikasnost, harmonizacija. Dizajniranje je deo procesa koji se odnosi na customer journey-a, koje podrazumeva sistematizaciju podatka o korisniku, kreiranje mape iskustva i dizajniranje iskustva korisnika na ključnim mestima. Efikasnost, odnosno mapiranje poslovnih procesa podrazumeva upoznavanje sa poslovanjem i identifikovanje ključnih procesa. Poslednji korak je harmonizacija ili sistematizacija podataka koja podrazumeva nekoliko faza. Data Input – sakupljanje i integracija podataka sa različitih izvora pomoću mikro servisa. Data modeling – optimizovanje prediktivnih algoritama i procesuiranje velike količine podataka. Data output, odnosno konstantno unapređivanje customer experience-a uz praćenje rezultata.

 

 

Prediktivno modeliranje i mapiranje customer journey-a je moćan alat koji predviđa put i ishod neke akcije korisnika, pospešuje efikasnost i obezbeđuje pouzdano, održivo poslovanje i ROI.

 

Nezavisno koji biznis je u pitanju, mogućnosti koje digitalna tehnologija danas nudi, sa jedne strane i out of box rešenja, sa druge su tako velike da se zasigurno može obezbediti pun doživljaj, jedinstveno korisničko iskustvo, produktivna interakcija i razmena, u svakom trenutku i na bilo kom mestu.

TRANSFORMACIJA EVENT INDUSTRIJE U DOBA KORONE – THE SHOW MUST GO ON

Efekti pandemije korona virusa na industriju  

 

O pandemiji korona virusa govori se i kroz ekonomsku metaforu crnog labuda, koja podrazumeva pojavu potpuno neočekivanih i nepredvidivih događaja sa nepoznatim posledicama. Da se podsetimo, ova metafora inspirisana je uočavanjem postojanja crnih labudova tokom otkrića Australije za koje se do tada verovalo da ne postoje.

 

Sada je već izvesno da će se negativni efekti pandemije osetiti u prva dva kvartala 2020. godine, a možda i duže. Neke proizvodne industrije obustavile su svoju proizvodnju globalno, dok su druge optimizovale proizvodne procese i radno vreme. One kompanije čija delatnost, ali i infrastruktura to može da iznese modifikovale su svoje poslovanje na rad od kuće.

 

Nezahvalno je govoriti koja industrija je više pogođena, jer su na neki način sve industrije u ekonomskoj međuzavisnosti, ali svakako najveći teret nose uslužne industrije i industrija organizacije događaja. Časopis RollingStone objavio je interesantan članak o uticaju pandemije na industriju organizovanja koncerata i festivala. U članku možete pročitati na koji način se poznati svetski producenti i menadžeri bore sa trenutnom situacijom, koja podrazumeva otkazivanje koncerata i turneja zakazanih i do godinu dana unapred. Ono što ih najviše zabrinjava jeste neizvesnost situacije, ali i što ono čuveno THE SHOW MUST GO ON, kada je neko od muzičara bolestan ili nešto ne funkcioniše u organizaciji, više nije primenjivo.

 

Da li je zaista tako? Da li smo zaista u situaciji da kažemo – „pakuj opremu“­­?

 

 

Relevantni izvori i sagovornici The Newyork Times magazina predviđaju da će se situacija stabilizovati početkom maja, ukoliko se preventivne mere budu sprovodile dosledno.

 

Zanimljiva je i činjenica da se efekat crnog labuda može odnositi na neku nepredviđenu pozitivnu pojavu, kao što je to bio slučaj sa pojavom interneta. Takođe, može i da označava i neku negativnu pojavu koja može imati i pozitivne efekte.

 

Svaka krizna situacija test je za svako društvo i navodi na ličnu, opštu i profesionalnu introspekciju. U profesionalnom smislu, uslužne delatnosti rade na redefinisanju i transformaciji korisničkog iskustva u svet digitala.

 

Kako event može „raditi u kućnim uslovima“, čini se  kao pravo pitanje u ovom trenutku

 

Event industrija, možda više nego ikada, mora da se osloni na digital i druge industrije, kao što je gaming industrija, kako bi adekvatno odgovorila na kriznu situaciju. Kao logično rešenje izazova nameće se virtuelni događaj koji omogućava da se u kućnim uslovima ostvari interakcija sa odgovarajućim sadržajem, porukom, ali i ostalim učesnicima.

 

Online konferencije, poslovni  sastanci i sajmovi već su uzeli maha tokom trajanja ove krize. Ova rešenja pokazala su se kao vrlo efikasna, ali ništa ne može zameniti  interakciju u fizičkom okruženju i živ kontakt. Zato je za veći nivo interaktivnosti neophodno uzeti u obzir i pojavu interaktivnog videa, koji  postaje sve popularniji i u online marketingu.

 

 

Šta je zapravo interaktivni video? 

 

To je poseban format interaktivnog sadržaja koji omogućava korisniku da vodi i kreira priču po svom izboru. Po svojoj prirodi on je u potpunosti okrenut korisniku i provocira njegovu dalju akciju. Ono što ga izdvaja od običnog reklamnog videa jeste odsustvo linearnog storytelling-a i mogućnost da nas prema našem izboru vodi na jedinstveno korisničko iskustvo. Druga njegova karakteristika jeste gemifikacija sadržaja, koja podrazumeva da korisnik nešto mora da uradi, kako bi do nečeg došao ili nešto dobio. Dobar primer korišćenja virtulenih videa je u CSR kampanjama u kojma korisnici, intervenišući u sadržaj, doniraju sredstva za određenu namenu. Treća njegova karakteristika je da omogućava interakciju sa poznatim ličnostima sa kojima smo oduvek želeli da stupimo u kontakt.

 

Youtube platforma je već uvela hotspotove koji se mogu intuitivno podesiti tako da omogućavaju korisnicima da sami kreiraju svoja korisnička iskustva, koristeći se formom interaktivnog videa.

 

Mogućnosti koje interaktivni video nudi još uvek su relativno neistražene, ali je on već prisutan kao sastavni deo prodajnih i marketinških aktivnosti brojnih kompanija. Na primer, jedna modna kuća je snimila video u kojem akteri nose njihove modne kombinacije. Klikom na odevnu kombinaciju odlazite na njihovu platformu za kupovinu i možete kupiti odevni komad koji nosi lik iz muzičkog spota.

 

 

Virtuelni video koristi se već sada i u muzičkoj industriji. Sony production je preko virtuelnog videa na nov način plasirao popularnu pesmu Boba Dilana Like a Rolling stone, a Coldplay je u potpunosti iskoristio mogućnost gemifikacije u svom virtuelnom spotu.

 

Iako ništa ne može zameniti uticaj realnog događaja na puno iskustvo nekog brenda i pozivanje na akciju ciljne publike, broj ostvarenih interakcija na interaktivnom videu je lako merljiv, a namera kupovine je velika, što je jasni pokazatelj marketinške aktivnosti.

 

Kako da virtuelni video razvijemo u celokupni događaj i iskoristimo sve njegove mogućnosti, pitanje je kojim ćemo se pozabaviti u narednom periodu, jer i u ovakvim okolnostima THE SHOW MUST GO ON!

ODGOVOR EVENT INDUSTRIJE NA KORONA VIRUS

Korona virus – naša realnost 

 

Prilikom organizacije svakog događaja jedna od važnih stavki je pravljenje matrice rizika koja nam služi da predvidimo i predupredimo sve prepreke koje se mogu javiti tokom planiranja realizacicije nekog događaja. U toj Pandorinoj kutiji svakog događaja vrlo često možete naći vremenske prilike, ukoliko se događaj održava napolju, nestanak struje, povrede na radu, kašnjenja, bolest nekog od učesnika ili organizatora…. Osim u izuzetnim slučajevima, retko da su se tu mogle naći i elementarne nepogode ili epidemije novog  virusa, kao što je korona.

 

Statistički podaci sa portala Worldometar Corona Virus trenutno pokazuju da je korona virus raširen u 121 zemlji, zaraženo je 130,164 ljudi, od toga 4,754 ljudi umrlo, a 68,677 je izlečeno.  Ohrabrujuća je stopa oporavka – visokih 94%.

 

 

Ne ulazeći u sociološke i psihološke reperkusije novonastele epidemije virusa korona, svesni smo činjenice da je COVIID-19  već sada ozbiljan problem na koji agencije i svi učesnici u organizaciji događaja treba da imaju odgovarajuće rešenje.

 

Krizni trenutak event industrije 

 

Trenutak u kome se sada nalazimo već počinje da prevazilazi  okvire preventivnih mera za organizatore kao što su, postavljanje punktova za dezinfekciju ruku, sanitarnu opremu, testiranje na licu mesta, izbegavanje direktnog fizičkog kontakta, izbegavanje zaraženih područija i odabir prostora sa visokim nivoom higijenske i sanitarne kontrole. Iako su ove mere uvek dobrodošle, u ovom momentu kada se veliki svetski događaji uveliko otkazuju i kada je u našoj zemlji doneta odluka Vlade da se zabrane okupljanja u zatvorenom prostoru sa više od 100 ljudi, vreme je da razmislimo i o alternativama organizacije masovnih događaja, koncerata, sajmova, konferencija i sastanaka.

 

Ako uzmemo u obzir da event industrija počiva na okupljanjima, realnom doživljaju, iskustvu, razmeni energije, ideja i informacija, otkazivanje događaja svakako predstavlja krizni trenutak koji zahteva odgovarjuću reakciju, kako bi se nastavilo sa poslovanjem.

 

Savremene tehnologije i gerila u borbi protiv uticaja korone 

 

Ključ odgovora event industrije na krizu jeste korišćenje punog potencijala savremenih tehnologija u kreiranju virtuelnih događaja i preusmeravanja strategije kreranja doživljaja na druge kanale komunikacije, poput live strema-a, video i animiranog sadržaja, proširene stvarnosti i osmišljavanja kreativne gerile, koja će kreirati adekvatan doživljaj bez potrebe za organizovanim skupom. Mogućnosti koje digitalna tehnologija danas nudi, sa jedne strane i out of box rešenja, sa druge su tako velike da se zasigurno može obezbediti pun doživljaj, jedinstveno korisničko iskustvo, produktivna interakcija i razmena, sa minimum kontakta i opasnosti od širenja zaraze.

 

Pojedine multinacionalne kompanije su već reagovale. HTC-ov odgovor na trenutnu situaciju je organizacija prve potpuno virtuelne konferencije. Konferencija HTC Vive Ecosystem (VEC) koja se redovno održava u Šenženu u Kini, ove godine će svoje učesnike ugostiti u potpuno virtuelnoj stvarnosti. Događaj je transformisan u Virtual Vive Ecosystem Conference (V2EC) i održaće se 19. marta. u okviru ENGAGE-a, platforme za obuku i obrazovanje u virtuelnoj stvarnosti. Platforma omogućava edukatorima i kompanijama da organizuju sastanke, prezentacije i događaje sa ljudima širom sveta. Pomoću platforme može se kreirati trening u VR okruženju za samo nekoliko minuta. Alat je vrlo jednostavan za upotrebu i ne zahteva tehničku stručnost. Sesije se mogu organizovati uživo ili snimiti i sačuvati kako bi kasnije bile predstavljene drugima.

 

 

Strategija event industrije  

 

Sa ciljem da u skladu sa društvenom-odgovornošću odgovorimo na trenutne globalne izazove i smanjimo uticaj epidemije na ROI i ključne pokazatelje uspešnosti, počeli smo da razvijamo strategije i planiramo aktivnosti za naše klijente koje će pomoći da se na pravi način izborimo sa trenutnom situacijom. Osnovni zadatak je da smanjimo potencijalne gubitke ideja, informacija i različitih mogućnosti za razvoj poslovanja, koji svaki događaj nosi.

 

Ukoliko planirate da realizujete događaj ili konferenciju od vitalne važnosti za vašu publiku ili poslovnje, razmislite o mogućnostima koje kreativna industrija i digitalne tehnologije nude za povezivanje, razmenu, aktivaciju i kreiranje doživljaja. U datim okolnostima, upravo kreativnost i tehnologija uz odgovorno ponašanje, pomažu održivost biznisa i omogućavaju kreiranje novog vida iskustva, stvarajući tako dodatnu vrednost za sve vaše zainteresovane strane.

 

MODNA INDUSTRIJA I UMETNOST SPEKTAKLA

Postoji mnogo načina kreativnog izražavanja i svaki nam daje mogućnost da predstavimo sebe, svoje vizije, interesovanja i ideje. Svaki kreativni izraz zahteva konceptualizaciju i proces stvaranja. Umetnici i dizajneri provode sate i nedelje kako bi došli do inicijalne ideje i oživeli svoju viziju.

 

Modna industrija je oduvek bila inspirativna velikom broju ljudi, ističući raznolikost estetskog izražavanja, kao i mogućnost svakodnevnih modnih transformacija. Kao takva, inspirisala je mnoge na profesionalno usmerenje u modnom svetu. Prve naznake modne revolucije počinju tokom 1960-ih godina, a već početkom 1980-ih diskretne revije za probranu klijantelu transformišu se u glamurozne svetske događaje na egzotičnim lokacijama. Dizajneri traže različite načine kako bi se kreativno izrazili, bivaju inspirisani muzikom, performansom i pop kulturom, kao i događajima od svetskog značaja, nalazeći u njima savršenu priliku za stvaranje modnog spektakla.

 

U modnoj industriji postoje i oni koji su svoje revije dovodili do ekstrema i prenaglašene teatralnosti, kao što je to radio Alexander McQueen koji je 1998. godine svoju reviju završio performansom maskiranog modela u krvavo crvenoj haljini okružen vatrom,  aludirajući na dizajnerovu veliku inspiraciju – Jovanku Orleanku, po kojoj je revija nosila naziv. Ovakav pristup modi izazvao je velike polemke u javnosti i privukao pažnju svetskih medija, ali i ljudi izvan granica modnog sveta. Jedan od najpoznatijih svetskih modnih brendova Dolce & Gabbana je kao inspiraciju za ovogodišnju letnju kolekciju izdvojio antičku Grčku, gde su modeli nosili ekstravagantne kreacije u zemljanim tonovima, lovorove vence oko glave i zlatne vezove na dugačkim odorama, vizuelno asocirajući na vladare i bogove tog perioda.

 

 

Dolce & Gabbana Alta Moda Fashion Show at the Temple of Concordia at the Valley of the Temples, 2019

 

Dior je spektakularnom kreacijom japanskog umetnika Hajime Sorayame simbolično prikazao svoju opčinjenost ženama i istakao njihovu bitnu ulogu u društvu i modi. U toku Diorove revije, metalni ženski robot visine 11 metara i težine 9 tona, krasio je centar modne piste, kreirajući svetlosne refleksije uz pomoć 45 lasera usmerenih ka metalnoj skulpturi.

 

 

Dior Pre Fall 2019 Men’s Fashion Show, Tokyo

 

Tokom svakog velikog modnog dešavanja publika ima priliku da vidi ekskluzivnu odeću visoke mode, visokobudzetnu scenografiju, savršeno uvežban catwalk i odličnu organizaciju svakog detalja. Iza svega ovoga, stoji tim profesionalaca koji ništa ne prepušta slučaju. Modne i event agencije često ističu da je organizacija spektakularnih modnih dešavanja podstaknuta ambicijom da svaki naredni događaj bude korak ispred u odnosu na prethodni ali i kreativnom pristupom koji ideju pretvara u revoluciju. Alexandre de Betak, osnivač jedne od najpoznatijijih modnih event agencija u svetu – Bureau Betak, je jednom prilikom rekao da je svet u kojem živimo prepun informacija koje nam skraćuju raspon pažnje, pa stoga i sećanje na neki događaj. Upravo zbog takve vrste preopterećenosti, u surovom poslovnom svetu opstaće samo najbolji i najveći. Vođen ovim pristupom, Alexandre de Betak je mnogo doprineo evoluciji mode. Kroz 25 godina u modnom biznisu realizovao je više od 600 modnih događaja. Njegova agencija je lider u  produkciji i dizajnu, kreativnom koncipiranju i realizaciji mnogih velikih modnih događaja za svetski poznate brendove – Chalayan, Viktor & Rolf, Dior, DunHill, Michael Kors, Berluti, Saint Laurent i mnoge druge.

 

‘’Danas kupci žele iznenađenja – individualizam, snažne poruke i reinvenciju. Naravno da brend treba da ostane prepoznatljiv, ali uvek spreman na nove odluke.’’ – Alexander de Betak

 

 

Dior Fall-Winter 2019/2020 Fashion Show

 

Modne revije su svojim interaktivnim pristupom, uz veliku medijsku pažnju zaintrigirale široke narodne mase, pa je pristupačnost ovakvim dešavanjima postajala sve veća, uključujući i one koji nisu deo probranog modnog društva. Grandiozni catwalk  osmišljen od strane Thierry-ja Mugler-a realizovan je na Zénith stadionu u Parizu pred 6000 ljudi, dok je Yves Saint Laurent takođe upotrebio lokaciju stadiona kako bi predstavio svoju modnu kolekciju nakon Svetskog kupa u Parizu i tako privukao pažnju višemilionskog televizijskog auditorijuma. Ipak, nameće se pitanje – Kako su modna dešavanja evoluirala u događaje dostupne velikom broju ljudi?

 

Nekada je fashion week bio privatni, ekskluzivni događaj otvoren samo za pojedince iz modne industrije – dizajnere, modne urednike, velike klijente i pojedine slavne ličnosti. Fotografije sa ovih događaja bile su dostupne profesionalnim agencijama i samim brendovima, bez upliva u šire medijske tokove. Međutim, sa dolaskom digitalne ere – napretkom tehnologije i sve većim uticajem društvenih mreža, pristup ljudi iz industrije se značajno promenio. Helmut Lang je jedan od prvih dizajnera koji je upotrebio internet kao osnovni medijski kanal kako bi predstavio svoju jesenju modnu kolekciju online putem.

 

‘’Vodio sam se svojim osećajem da će upotreba interneta prerasti u nešto mnogo veće od onoga što ljudski um može da zamisli, stoga sam ga upotrebio u pravom trenutku.’’ – rekao je Helmut tom prilikom.

 

 

Ermenegildo Zegna 2019 Fashion Show, Palazzo Mondadori, Milan

 

Internet je olakšao prezentaciju modnog brenda, komunikaciju sa klijentima i omogućio online prodaju karata, kao i live streaming – digitalni pristup događaju, putem opcije: ‘Watch live’’. Modni brendovi poput Calvin Klein-a i Tommy Hilfinger-a uveli su mogućnost kupovine prilikom prenosa uživo, tako da gledaoci putem samo jednog klika imaju dve mogućnosti – kupovinu odeće sa modne piste čije emitovanje gledaju uživo, ali i odeće slične prikazanoj, po pristupačnijoj ceni na sajtu kompanije. U koraku sa digitalnom revolucijom, instagram je postao najčešći medij na koji se oslanja modna industrija. Pored mogućnosti live streaming-a koji je dostupan na svim društvenim mrežama, instagram nudi poseban način estetizacije fotografija kao i autentičnu vizuelnu prezentaciju svakog modnog brenda.

 

“Modna revija nije samo pitanje trenutne senzacije i oduševljenja, već bitan faktor globalne komunikacije jednog brenda sa njegovom publikom.“

 

Alexander de Betak posebno ističe važnost društvenih mreža u poslovnom svetu. Kada je instagram tek uveo mogućnost snimanja videa, on je prvobitno trajao 15 sekundi. ‘’U tom momentu smo želeli samo jedno – da sve što želimo da pokažemo svetu adaptiramo u raspoloživih 15 sekundi.’’ – kaže Betak. On modu posmatra kroz dve prizme istovremeno – kao umetnost i kao medij, naglašavajući da je važan kriterijum uspešnosti kamapanje njen uticaj na Instagram i ostale društvene medije.

 

 

Ermenegildo Zegna XXX Summer 2020 Fashion Show

 

‘’Živimo u vremenu kada dizajneri i modne kuće počinju da razumeju jednu važnu činjenicu – njihova najveća publika, pored one u sobi, nalazi se na društvenim mrežama.’’ – Alexander de Betak

 

Još jedan uspešan primer poslovanja u koraku sa digitalnim trendovima je francuska modna kuća Balmain koja je kreirala poseban Snapchat filter. On je omogućio korisnicima ove aplikacije da na trenutak zaliče na manekenku sa piste – sa savršenim osvetljenjem, besprekornom kožom i posebnom scenskom šminkom. Na ovaj način kreirali su još jednu sponu između potrošača i brenda, jednostavnim korišćenjem aplikacije svog pametnog telefona. Pametno korišćenje tehnoloških inovacija modne dizajnere uspešno izdvaja od konkurencije, što pokazuje i primer Ralph Lauren-ovog emitovanja 4D modne revije na šezdesetometarskom vodenom zidu u Central Parku, kao i prikazivanje revije Rebecce Minkoff u digitalnoj formi – korišćenjem slušalica za virtuelnu stvarnost koja im je omogućila da dožive reviju ‘’iz prvih redova’’.

 

Ovakvi kreativno-tehnološki poduhvati jačaju osećaj lojalnosti brendu i kreiraju posebna iskustva kroz koja potrošač ima mogućnost učešća na velikim modnim dešavanjima, osećaj ekskluziviteta i pripadnosti ali i prisup najaktuelnijim trendovima.

 

 

Fall-Winter 2017/2018 Ready-to-Wear Chanel Show

 

Međutim, dobra ideja ne mora uvek biti potkrepljena tehnološkim aktivacijama da bi bila uspešna. Primer originalnosti je modni brend Jacquemus koji je upravo sa agencijom Bureau Betak svoje kreacije predstavio na modnoj pisti montiranoj na velikim poljima lavande i tako doprineo vizuelnoj senzaciji posebno pogodnoj za fotografisanje, koja je postala glavna tema na društvenim mrežama.  Modna kuća Ermenegildo Zegna je letnju kolekciju za 2020. godinu prikazala u ruševinama napuštene fabrike čelika, gde peščana pista i čelični potporni stubovi odaju utisak industrijske zone, miljama udaljene od ekskluzivnih modnih dešavanja.

 

 

“Le Coup De Soleil“, 10 Years Anniversary Show 2019, Jacquemus

 

Modni događaji omogućavaju brendovima i agencijama da pokažu svoje kreativne i inovativne sposobnosti i da eksperimentišu sa digitalnim medijima kako bi se pozicionirali kao inovatori u modnoj industriji. Tehnologija donosi nove načine da se ispriča priča o brendu i postaje sve potrebnija tržišnim akterima, kroz svakodnevne komunikacione tokove, društvene medije i digitalne inovacije neophodne za povezivanje sa potrošačima. Modna revija nije samo pitanje trenutne senzacije i oduševljenja, već bitan faktor globalne komunikacije jednog brenda sa njegovom publikom.

 

Digitalna transformacija donosi promene koje su nedavno bile nezamislive, pa nas zasigurno očekuje još mnogo korisnih rešenja u budućnosti. Ali i pored svega toga, ne postoji adekvatan substitut za doživljaj na licu mesta. Modna industrija kreira novu dimenziju doživljaja kroz spektakularne modne događaje.

IZVAN GRANICA PERFORMANSA: MARINA ABRAMOVIĆ

Event industrija, još od njenog nastanka, često angažuje različite scenske i umetnike performansa kako bi se događaji sadržajno obogatili u cilju transfera energije i emocija, komunikacije određene ideje, poruke ili jednostavno, kreiranja zabavne i nesvakidašnje atmosfere.

 

Performans, u bilo kom obliku, ima važnu ulogu u planiranju mnogih konceptualnih događaja, a u umetnosti dobija na sve većem značaju i privlači veliku medijsku pažnju.

 

Performans je kroz decenije menjao svoju formu i sadržinu, ukazujući na to da je jedina konstanta umetnosti promena, pa je kao takav jedan od najspektakularnijih aspekata umetnosti. Većina ljudi na pomen reči performans pomišlja na veliku binu, igrače sa propratnom opremom, glasnu muziku i vizuelno-scenski spektakl, ili pak na pojedinca koji svojim talentom za muziku, ples, glumu ili akrobacije treba da osvoji pažnju svih pristutnih.  Čak i kada to nije slučaj,  već performans predstavlja događaj sam po sebi, on ima za zadatak da nas zaintrigira i zabavi svojim kreativnim konceptom. Ipak, da li je to jedini način koncipiranja performansa? Da li performans mora da bude lep? Da li performans treba da nas opusti, zabavi i nasmeje? Marina Abramović tvrdi suprotno.

 

Bizarni umetnički performansi, kontroverzni eksperimenti, esktremne životne i poslovne odluke, konstantna težnja za dostizanjem višeg nivoa svesti i razumevanja života kroz lična iskustva, status slavne ličnosti u Holivudu – neke su od asocijacija koje nastaju na pomen njenog imena.  Posle desetine performansa koji su pomerili granice u umetnosti performansa ali i moderne umetnosti uopšte, ova srpska umetnica dobila je titulu ‘’Kraljice performansa’’.  Njeni nastupi često ne podrazumevaju nikoga osim nje same, njenog tela, za koje često kaže da je njena jedina kuća. Stavljanjem sopstvenog tela u poziciju subjekta ali i medijuma za testiranje fizičke i mentalne izdrživosti, postala je jedna od najuticajnijih performera u istoriji moderne umetnosti.

 

Marina kaže da događaj ne mora biti vremenski ograničen da bi se zadržala pažnja publike, već da poruku treba sprovesti na jedinstven način, uvek posebno naglašavajući  interakciju sa publikom koja predstavlja suštinu svakog performansa.

 

RITAM NULA

 

Performans koji je davne 1974.godine izazvao oprečne komentare i velike kontroverze, prevashodno iz razloga što umetnost performansa tada nije imala svoje velike predstavnike, već je kao novitet bila svakodnevno preispitivana. Ovaj šestočasovni nastup koji na posebno bizaran način uključuje publiku, održan je u studiju Mora u Napulju. Posetioci su imali mogućnost da upotrebe neki od 72 predmeta na Marininom telu svojevoljno postavljenom kao objekat.

 

U  početku su se ponašali pristojno – koristili su mnoge bezopasne predmete, grlili je i ljubili, ostavljali poruke po njenom telu ili parčetu papira. Međutim, kako je vreme odmicalo, posetioci su počeli da se ponašaju nasilno – da je polivaju vodom, udaraju, seku i seksualno zlostavljaju,  a jedan čovek je uzeo napunjen pištolj i uperio joj u glavu. Srećom, galerista je reagovao na vreme.

 

Ovaj socijalni eksperiment je pokazao mračnu stranu ljudske prirode – instiktivnu i neobuzdanu, kao i čovekov odnos prema  potpunoj slobodi, kako prema sebi tako i prema drugom biću.

 

 

„Jedino važnije od onoga što radite je stanje svesti u kojem to radite. Tada govorimo o performansu’’

 

KUĆA SA POGLEDOM NA OKEAN

 

U novembru 2002.godine, Marina je za potrebe performansa živela 12 dana na tri platforme postavljene u jednoj njujorškoj galeriji, kao deo njene instalacije. Pravila su bila jednostavna: nije smela da jede i govori i nije imala nikakvu privatnost. Tri sobe koje su činile tu instalaciju bile su potpuno otvorene, tako da su svakodnevni posetioci imali priliku da je posmatraju dok obavlja svakodnevne aktivnosti – ležanje, sedenje, tuširanje, spavanje itd. koje su trebale da manifestuju jedinstvenost tih mentalnih stanja. Ispod svake platforme stajale su merdevine sa prečkama napravljenim od velikih noževa, oštricama okrenutih prema gore koji su naglašavali umetnikovu odlučnost da izdrži velika mentalna i fizička iskušenja.

 

 

’’Nikada ne bih mogla da imam privatni performans u svojoj kući, jer tamo nema publike. Mnogi umetnici nisu ni svesni publike. Za mene je to nemoguće i neshvatljivo. Što je veća publika, utoliko je performans bolji i više energije se oseća u prostoru.’’

 

UMETNIK JE PRISUTAN

 

Umetnik je prisutan je jedan od najposećenijih i najpoznatijih Marininih performansa.

 

Rad je nastao iz uverenja da produženje trajanja performansa  menja našu percepciju o vremenu i podstiče na veće angažovanje pri sticanju tog  iskustva. Marina bi sedela tiho na drvenoj stolici, čekajući posetioca dobrovoljca da sedne nasuprot nje. Ljudi bi se smenjivali – dugo bi je posmatrali oči u oči, u potpunoj tišini, što su duže mogli da izdrže, pokušavajući da prodru do Marininog najdubljeg  stanja svesti,  sto je i bila inicijalna namera njenog performansa – asimilacija. Prelazak iz jedne energije u drugu energiju. Tokom tri meseca sedenja po 8 sati dnevno, imala je različita iskustva sa više od 1500 ljudi, od kojih je većina reagovala veoma emotivno.

 

 

‘’Ne volim ponavljanja. Čak i kada mi ponestane mleka u kući pa treba da odem do prodavnice, uvek biram da hodam drugim putevima. Navike su jako loše.’’

 

MOKA GALA DOGAĐAJ

 

Gala veče u Muzeju savremene umetnosti u Los Anđelesu, koji je okupio svetsku elitu i najpoznatije osobe iz sveta šou biznisa,  izazvao je mnogo kontroverzi, a neretko su se dešavali i napadi i pretnje na Marinu Abramović, koja je bila kreativni direktor ovog poduhvata. Na večeri su modeli i umetnici učestvovali u performansu tako što su im glave virile iz stolova dok su zvanice večerale, drugi su ležali satima ispod kostura (aludirajući na jedan od Marininih performansa), a treći su ležali goli na stolovima. Ketering je bio sačinjen od kanibalističkih motiva, uključujući i tortu u obliku gole ljudske figure u prirodnoj veličini. Na više mesta u sali stajale su poruke poput ‘’Umetnik ne sme sebe da pretvori u idola’’, uz ostale poznate Marinine izjave. Beli mantili su bili obavezan dres kod za sve prisutne, što simbolički predstavlja poravnanje tj. eliminisanje svesti o društvenom statusu. Veče je bilo upotpunjeno segmentima iz predstave Život i smrt Marine Abramović.

 

 

‘’Dobar performans zavisi od konteksta u kojem je postavljen: ’’Ako napravite najukusniji hleb u pekari – vi ste pekar. Ali ako napravite najukusniji hleb u galeriji – vi ste umetnik’’

 

Ovakav pristup umetnosti performansa ima za posledicu Marininu vodeću ulogu u ovom umetničkom pravcu. Uprkos velikim osporavanju njenog često bizarnog umetničkog izražavanja, svojim upornim radom i velikim idejama uspela je da zavlada umetničkom scenom.

 

Marina je tokom svog života više puta navela da dobar performans zavisi od konteksta u kojem je postavljen: ’’Ako napravite najukusniji hleb u pekari – vi ste pekar. Ali ako napravite najukusniji hleb u galeriji – vi ste umetnik’’.  Ovo ilustruje gotovo svaki segment kreativne industrije, uključujući i marketing – uz dobre komunikacione kanale, kvalitetna i originalna ideja postaje mainstream.

 

Umetnički rad Marine Abramović ima višestruki uticaj i na pristup u kreiranju događaja – ističe važnost poruke i autentičnost kanalisanja iste. Svu energiju usmerava na interakciju sa publikom, bez koje ni jedan događaj ne bi imao smisla. Ukazuje na slobodu izražavanja i ohrabruje na autentičan pristup poslu, bez straha za promovisanjem nečeg potpuno novog. I što je najvažnije – ohabruje i inspiriše na konstantnu borbu u ovom surovom poslovnom svetu.

 

Na jesen ove godine, beogradska publika će imati prilike da prisustvuje Marininoj retrospektivnoj izložbi ‘’Čistač’’, koja će oživeti najpoznatije i najuticanije performanse koji su obeležili njenu karijeru. Kao pitanje se nameće samo jedno: Da li ćemo imati prilike da učimo i od njenih budućih radova? Da, ukoliko preživi svoj novi performans, u kojem će se, kako kaže, zbog umetnosti izložiti struji od milion volti.

INOVACIJA: REVOLUCIJA ILI KVALITETAN UPGRADE?

There’s no good idea that cannot be improved on.

– Michael Eisner, American businessman, former CEO of The Walt Disney Company –

 

Mnogi ljudi misle da je osnova uspešnosti kreativnog pojedinca ili organizacije revolucionarna ideja, koje se konkurentna strana u industriji do tog trenutka nije dosetila. Iako takvih ideja nikada nije na odmet, neki od najuspešnijih preduzetnika su svoju karijeru izgradili upgrade-om već postojećeg trenda ili ideje u usponu, kreirajući osnovu za razradu i realizaciju sopstvenog projekta. Mnoge dobre ideje su su korišćene kao moodboard za neki predstojeći poduhvat.

 

Prihvatljivost noviteta varira od zemlje do zemlje, od naroda do naroda, i često je pitanje trenutka. Zato se infiltriranje u već proveren koncept mnogo više isplati za one koji razmišljaju preduzetnički. Za koju se god opciju odlučili, istraživanje tržišta i preferencija ljudi je neizostavan deo plana.

 

For good ideas and true innovation, you need human interaction, conflict, argument, debate.

–  Margaret Heffernan, US entrepreneur and writer –

 

U aktuelnom, digitalnom dobu, komunikacija potrošača sa brendovima se najčešće i najjednostavnije odvija putem on-line kanala. Ovakav način uspostavljanja odnosa je često instant i bez velikog upliva emocija, što se može doživeti kao jednodimenzionalno i bezlično iskustvo. Sa druge strane, event marketing omogućava direktnu interakciju sa brendom, kvalitetnu razmenu informacija, aktivaciju svih čula i multidimenzionalni doživljaj tokom trajanja događaja. Upešan događaj ili aktivacija ne moraju uvek da budu posledice velikih ideja. Praćenjem trendova i davanjem novog konteksta postojećim formama može se doći do vrlo uzbudljivih i inovativnih rešenja.

 

Bilo da ste entuzijastični budući preduzetnik ili samo neko ko želi da bude u toku sa trendovima u event industriji, dalji tekst će vam pružiti uvid u neobične a vrlo primenljive ideje koje su bazirane na rastućim trendovima.

 

AMERIČKI DOGAĐAJI KOJI PODSTIČU DELJENJE SADRŽAJA NA DRUŠTVENIM MREŽAMA

 

Izuzetan značaj društvenih mreža u digitalnoj eri je neosporiv – od ličnog izražavanja i realizacije kreativnih ideja, do formiranja ličnog brenda i mogućnosti razvitka sopstvenog biznisa. Na zapadnom tlu gde su ti trendovi prvobitno nastali, ljudi imaju sve veću potrebu da podele svaki svoj trenutak sa svojim pratiocima na društvenim mrežama. SAD je doživeo porast u interaktivnim muzejima koji su savršeno osmišljeni za stvaranje novog sadržaja na Instagramu. Američki muzej sladoleda nudi raznovrsne instalacije u velikom broju prostorija, sa savršenim osvetljenjem za fotografije na instagramu – slatki teatar, prodavnicu slatkiša u maniru 1950-ih godina, bazen napunjen slatkisima, ljuljaške i jednoroge obogaćene tzv. ‘’candy’’ estetikom, kao i nekoliko štandova najraznovrsnijih šarenih, velikih sladoleda koji dodatno zaslađuju ovo iskustvo. Dobar primer je i ’’29Rooms experience’’ u Bruklinu – proslava umetnosti i kulture kroz interaktivnost i selfije koji su neizostavni deo ovog nesvakidašnjeg koncepta.  Svaka od 29 soba nudi drugačije i nezaboravno iskustvo – umetničke instalacije, body paint, žurke ali i prostorije ukrašene aktivističkim porukama od društvenog značaja. Ovakva tematska mesta postaju prava atrakcija na nacionalnom nivou, privlače veliki broj turista i organizatorima obezbeđuju svakodnevnu reklamu. Parola je jednostavna – društvene mreže su snažno marketinško sredstvo koje treba kreativno konzumirati.

 

Museum of Ice Cream, San Francisco

 

BRITANSKI JUTARNJI REJVOVI

 

Rejvovi ne moraju biti samo asocijacija na after party i na konzumiranje zabranjenih supstanci po mračnim lokalnim klubovima. Event stručnjaci u Engleskoj su došli na ideju da osmisle jutarnji rejv kao zamena za jutranju kafu i prelistavanje dnevnih novina. Uz politiku nultog alkohola, jutarnji rejv traje od 6:30h do 10:30h uz inspirativnu, pokretačku elektronsku muziku i očaravajuću vizuelnu zabavu. Uključuje besplatnu masažu, organsku kafu i smuti, jogu i dodatne aktivnosti sa kostimiranim performerima. Zaposleni neretko biraju ovakav event kao početak novog radnog dana. Najpoznatiji jutarnji rejv u Velikoj Britaniji je ‘’Morning Gloryville’’, koji se održava u nekoliko gradova.

 

 

KADE I SAUNE NA FESTIVALU U HOLANDIJI

 

Festivali su jedni od najposećenijih događaja u svetu, ali ne mora svaki festival da bude asocijacija na gužvu i višečasovno stajanje u mestu. Organizatori muzički festivala u Kopenhagenu su razmišljali korak dalje! Pored nastupa poznatih muzičkih grupa i performera kao neizostavnog dela festivala, posetioci su imali mogućnost korišćenja sauna i kada u kojima su mogli da uživaju u pogledu na luku i konzumiraju hranu i piće po želji. U nordijskim zemljama saune su deo tradicije, pa je pored opuštanja sa društvom uz pivo i elektronsku muziku, bilo moguće uživati u zvezdanoj noći iz hidromasažne kade ili se potpuno opustiti u pregrejanoj sauni sa posebno odabranim aromatičnim uljima.

 

 

NEMAČKE NEFORMALNE INTERAKTIVNE KONFERENCIJE

 

Barkampovi su interaktivne konferencije bez unapred određenih govornika. Nema dnevnog reda, već je postavljena glavna tema barkampa, ali se sve ostalo – paneli, diskusije, prezentacije i radionice spontano dešavaju i tako kreiraju jedinstven događaj.  Na taj način konferencije bivaju veoma interaktivne, raznovrsne, održive i zabavne. Ovakav pristup oslobađa od pritiska normi, organizacionih problema i prevelike formalnosti prilikom održavanja događaja. Danas postoji oko 150 javnih Barkampova.

 

 

SVETSKI TREND VIŠESTRUKOG UGOĐAJA NA JEDNOM MESTU

 

Ljudi teže višedimenzionalnim i multisenzornim iskustvima. Postoji veliki broj načina za provođenje slobodnog vremena, ali i isto toliko strastvenih interesovanja koja ljudi žele da objedine. Vreme nameće pritisak inovacija, jer su mnogi događaji već viđeni, a ideje iskorišćene. Međutim, maštoviti i kreativni stratezi uvek imaju rešenje na vidiku. Festival hrane ‘’Gilroy Garlic’’ je otvorio „zanatsku uličicu“, pružajući mogućnost lokalnim zanatlijima da prodaju svoju robu. Festival ‘’Wanderlust’’ integriše aktivnosti trčanja, joge i meditacije. ‘’Wanderlust’’ pored toga nudi širok spektar aktivnosti koje prevazilaze atletiku. Posetioci mogu da uživaju na koncertima, da se upuste u izlete na planinarenje ili da slušaju predavanja eksperata o osvešćenosti. Ovakvi događaji nude širok spektar aktivnosti, okupljaju ljude iz različitih sfera interesovanja na jednom mestu i zasigurno privlače veliku pažnju.

 

 

TEHNOLOGIJA PREPOZNAVANJA LICA – MEHANIZAM SA ZNAČAJNOM ULOGOM U KREIRANJU BUDUĆIH DOGAĐAJA

 

Stručnjaci za događaje predviđaju da će već u narednoj godini event tehnologija doneti jedan novitet – prepoznavanje lica na događajima.

 

Sadašnji algoritmi imaju mogućnost prepoznavanja crta lica, frizure i pojedinih oblika. Međutim, u narednim godinama, algoritam će moći da ‘’očita’’ raspoloženje učesnika prema izrazima lica i govoru tela. Ovo će dovesti do efikasnijeg prijavljivanja događaja (tzv. check-inovanja), preciznijih povratnih informacija, i povećanog osećaja bezbednosti i sigurnosti na licu mesta.

 

Inovativnost može biti dobar alat za poslovanje kreativnim pojedincima i kompanijama, kao i jak motiv potencijalnim klijentima da se zainteresuju za takav proizvod ili uslugu. Ipak, to ne mora biti nužan uslov za uspeh, već se postojeća situacija na tržištu može iskoristiti na podjednako kreativan način. Nekada inovacija ne podrazumeva potpuno novo rešenje, već pametno iskorišćen tržišni potencijal, podržan dobrim idejama uz delovanje u pravom trenutku.